Kakve veze ima moj crijevni živčani sustav s mozgom?
Jeste li znali da se naš crijevni živčani sustav (CŽS) smatra jednim od najsloženijih mikrobnih ekosustava na zemlji? Njegov je utjecaj toliki da ga se često naziva i “drugim mozgom” jer je povezan sa sto milijuna živčanih stanica.Samostalan je u upravljanju iako značajnu ulogu i utjecaj na njegov rad imaju ostali dijelovi autonomnog živčanog sustava, parasimaptikus i simpatikus.
Jeste li znali da je naša probava direktno povezana sa zdravljem našeg mozga? O njihovoj uskoj povezanosti govori i činjenica da se u embriju mozak i probavni trakt razvijaju iz iste stanice, potom jedan odlazi gore a drugi dolje, no zadržavaju tu vezu tijekom cijelog života.
Namjera članka je potaknuti vas na razmišljanje kako bi najbolje ‘optimizirali’ vaš ”drugi mozak”, da radi za vas, budući da su sva znanstvena istraživanja na ovom području potvrdila kako je ono od vitalne važnosti za vaše cjelokupno zdravlje i mentalno blagostanje.
Svi ste barem jednom u životu imali onu senzaciju leptirića u trbuhu, zar ne? Baš te osjetilne senzacije govore nam o tijesnoj povezanosti našeg mozga i CŽSa. To svakako i nije više neka novost. Ipak, zanimalo me na koji točno način naš mozak utječe na ovaj sustav i obrnuto – CŽS na mozak, pa sam se bacila na istraživanje, čitanje, razgovore sa kompetentnim ljudima – znanstvenicima, psihijatrima, itd. Tako da prenosim neku moju interpretaciju svega toga povezivajući se na sve te izvore koje navodim. Posebno sam se pozabavila povezanošću ova dva sustava na ljudsko mentalno zdravlje, tj. je li uopće moguće da naš CŽS može utjecati na neke mentalne poremećaje, a čak i autoimune bolesti?
Uloga mikro-organizama na naše psiho-fizičko zdravlje
Gastrointestinalni sustav je dom za trilijun dobrih bakterija i ima direktnu komunikaciju s mozgom jer oni međusobno stalno izmjenjuju poruke. Fascinantna mi je činjenica kako i do devet puta više poruka ide iz probavnog trakta u mozak nego iz mozga u probavi trakt. Naš trbušni mozak komunicira i s drugim sustavima (endokrinim, imunološkim) i sa stanicama. To pokazuje koliko je zdravlje našeg probavnog sustava i balans naše mikroflore bitan za zdravlje i pravilan rad mozga, i ne samo mozga već cijelog tijela i svih sustava.
Znate li da skoro 100 trilijuna bakterija, gljivica, virusa i drugih mikroorganizama čini vaš mikrobiom crijeva? Mikrobiom je zapravo zajednica svih mikroorganizama koji žive u i na nama zajedno s njihovim ukupnim genetskim materijalom a ima ih ukupno i deset puta više od ukupna broja svih naših tjelesnih stanica, pa se slobodno možemo upitati jesu li ljudi svi ti mikroorganizmi?
Tko smo mi uopće?
Zdrava se crijeva sastoje od različitih vrsta bakterija, a dođe li do promjene u različitosti tih mikrobiota nastaje disbioza koja može pridonijeti razvoju mnogih bolesti.
Posljednja istraživanja pokazala su koliko ti organizmi igraju važnu ulogu u našem psiho-fizičkom i mentalnom zdravlju budući na njihovu usku povezanost – komunikacijski sustav među njima koji utječe i na razvoj nekih autoimunih bolesti kao i neuroloških neravnoteža (poremećaja).
Ljudski CŽS ima po nekim procjenama oko 500 milijuna neurona – što je neki ekvivalent mozgova mačke ili psa. Ako pak životinje smatramo inteligentnim bićima, onda su jednako pametna i vaš CŽS budući da sadrži gotovo 100 trilijuna mikroorganizama, koji utječu na sve, od vašeg biološkog do emocionalnog funkcioniranja.
Postoje dva živčana sustava – jedan je onaj središnji živčani sustav koji ”živi” u vašem mozgu i onaj drugi, je crijevni živčani sustav – koji ‘živi’ u vašem intestinalnom traktu. Oni su u komunikaciji 24/7 a povezani se preko vagusnog živca.
Kako vaš crijevni živčani sustav utječe na emocije i raspoloženje…?
Vaš vagusni živac deseti je i najduži kranijalni živac u vašem tijelu, koji se širi kroz vaš vrat na trbuh. Vaš mozak i intestinalni trakt koriste iste neurotransmitere za komunikaciju. Jedan od njih je vama svima dobro poznati serotonin – glavni neurotransmiter ljudska centralna živčana sustava koji je neurokemijski povezan s kontrolom raspoloženja. Međutim, poruka odaslana putem serotonina je promijenjiva, sukladno kontekstu njegova okružja.
Budući da serotonin sudjeluje u regulaciji raspoloženja (između naravno svih drugih funkcija), ljudski ga probavni sustav proizvodi u čak 95% i na taj način zapravo dijeluje kao regulator imunološkog sustava.
Zanimljivo je da serotonin ne djeluje samo u CŽS, već se oslobađa i u krvotok, tako da i sa te točke djeluje na mozak, poglavito na hipotalamus, koji ima važnu ulogu u regulaciju emocija i motivaciji.
Iako je poznato kako CŽS i mozak komuniciraju putem vagusnog živca, znanstvenici su tek nedavno otkrili kako serotonin regulira emocije na mnogo složeniji način nego što se to prije mislilo. To bi prevedeno značilo kako ne samo da vaše emocije mogu utjecati na vaš probavni sustav nego i obrnuto. Što nam to govori? Govori nam kako CŽS utječe na ljudske emocije. Ovu tezu mogu potkrijepiti tj. ilustrirati primjerom poremećaja tzv. sindroma iritabilna crijeva (IBS) koja pogađa sve više ljudi a koju karakteriziraju probavne poteškoće praćene abdominalnom boli, unatoč činjenici da nisu pronađene malfunkcije u probavnom traktu kod tih pacijenata.
Najnovija istraživanja pokazuju da anksiozni i depresivni ljudi mogu razviti probleme sa crijevima. Ljudi koji imaju funkcionalne probleme sa crijevima ili razviju IBS lako mogu upasti u zamku da razviju ankioznost i depresiju. Vrlo je vjerovatno da je jedan od uzroka za to i znatno aktvniji rad naša gastrointestinalna sustava kod oboljelih za razliku od zdravih ljudi, što je dovelo istraživače do špekulacija kako su bolovi kod ljudi koji pate od IBS zapravo rezultat hiper-osjetljva živčana sustava. Drugi znanstvenici pak tvrde kako je okidač za IBS sindrom, stres ili emocionalna trauma.
Sve u svemu, da se iščitati kako su naše emocije ništa drugo doli srž naših životnih iskustava zapisanih u tijelu, pohranjena poglavito u trbušnim reakcijama. Svaki put kad se crijeva stegnu ili kada odašilju neuroprijenosnike, svi se podaci preko vagusa prosljeđuju prema gore. U mozgu se oblikuju u osjećaj slabosti ili ushićenosti, umora ili živahnosti, u dobro ili loše raspoloženje.
…a kako na vaše kognitivne funkcije?
Aktivnosti u našem ”drugom mozgu” smještenim u abdomenu mogu utjecati i na kognitivne funkcije – razmišljanje i pamćenje – to su oni leptirići s početka teksta kao neki naš instinktivni odgovor koji nam stiže iz gastrointestinalnog trakta.
Naime, u području prednjeg moždanog režnja postoji područje na kojem se očituje trenutačno stanje organizma, svojevrsni detektor svega što se odvija od glave naniže, pogotovo u trbuhu. Taj tjelesni monitor prati predodžbe i misli i obilježava ih kao ugodne ili neugodne. Ukoliko su za to zadužena područja mozga uništena, ljudi unatoč visokoj inteligenciji nisu sposobni donositi odluke, dok im osjećaji im više ne mogu ništa savjetovati.
Posljedice kriznih situacija poput bolova ili straha od ispita ljudi osjećaju i u srednjem dijelu tijela jer kada središnjica smještena u glavi svjesno ili nesvjesno detektira opterećenje nastalo zbog napetosti i straha, obraća se preko specijaliziranih imunoloških stanica smještenih u crijevima koji ispuštaju upalne tvari poput histamina, koji aktiviraju živčane stanice probavne cijevi i potiču ih na reakciju te one na posljetku uzrokuju stezanje mišićnih stanica. Rezultat su grčevi i proljev.
… a na mentalno zdravlje?
Budući da se predviđa kako će u budućnosti (ja bih rekla da već jeste sada alarmantna situacija) mentalne bolesti i poremećaji biti na prvom mjestu oboljelih, znanstvenici već neko vrijeme pokušavaju otkriti neke od uzroka mentalnih bolesti i poremećaja.
Europske znanstvene studije su pokazale kako bi depresija mogla biti simptom lošeg zdravlja crijeva jer nakon što su pregledali više od stotinu bakterija izolirane iz ljudskog gastrointestinalnog trakta, otkrili su da osobe koje pate od depresije imaju trajno niske razine dvije vrste bakterija u probavnom sustavu, dialister i coprococcus.
To je vrijedilo čak i među onima koji su uzimali antidepresive. Mnogi od najčešće korištenih antidepresiva danas dolaze sa upozorenjima od nuspojava jer povećavaju rizik od samoubilačkih misli i problematičnog ponašanja. Uobičajene nuspojave antidepresiva mogu biti nesanica, lijena crijeva, zamagljen vid, mučnina, povećan apetiti I dobivanje na težini, itd.
To je uzbudljivo otkriće koje bi moglo dovesti do probiotičkog liječenja depresije – nešto što je prijeko potrebno kada uzmete u obzir sve nuspojave koje dolaze s današnjim antidepresivima.
Naravno, depresija i anksioznost, vrlo su složeni problemi, a pored prehrane, koja uključuje konzumaciju onih dobrih bakterija koje im manjkaju, negativno djeluju zasigurno i sjedilački stil života, alergije, problemi sa štitnjačom.
Kako dovesti vaš probavni sustav u ravnozežu ?
Gastrointestinalni sustav je dom za trilijun dobrih bakterija i ima direktnu komunikaciju s mozgom jer oni međusobno stalno izmjenjuju poruke. I do devet puta više poruka ide iz probavnog trakta u mozak nego iz mozga u probavi trakt, što samo pokazuje koliko je zdravlje našeg probavnog sustava i balans naše mikroflore bitan za zdravlje i pravilan rad mozga, i ne samo mozga već cijelog tijela i svih sustava.
Dovođenjem korisnih bakterija jer upravo one pomažu da se patogeni mikrobi i gljivice zadrže pod kontrolom. Dakle, preuzmite kontrolu nad njima putem uravnotežene i zdrave prehrane tako da se redovito hranite namirnicama koje će imati pozitivan učinak na rad vaša probavna sustava.
Tu prije svega mislim na fermentiranu hranu bogatom dobrim bakterijama koje možete pronaći ako konzumirate prave kefire, ili ukiseljene i fermentirane namirnice poput kupusa, repe, patlidžana, krastavaca, luka, i mrkve. Najbolje je jesti domaće fermentirane proizvode. Tada točno znate što stavljate, sigurni ste da nije pasterizirano,jer time se uništavaju mikroorganizmi.
Dobre bakterije se hrane vlaknima kojih ima u voću, povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, Zato je važno svakodnevno uzimati dovoljnu količinu biljne hrane za razliku od namirnica životinjska porijekla kao što su meso, riba, jaja i mliječni proizvodi koji nemaju vlakna.
Naravno, poslužite se preventivno i probioticima, kao dodatkom prehrani, koji neki liječnici prepisuju u liječenju svih nabrojanih oboljenja i tegoba.
Nadam se da vam je koristio ovaj članak i da ćete se od danas sa novim spoznajama više brinuti o vašem ”drugom mozgu” jer će vam se on odužiti – bit ćete zdraviji, sretniji i pametniji!
