Upravo mi se javila kći jedne moje klijentice da ispriča mamu jer je doživjela srčani infarkt i leži u bolnici. To me potaknulo da napišem ovaj post i probam makar malo osvijestiti ljude o važnosti prevencije. Mislim da većina ljudi zna da su bolesti srca i krvožilnog sustava ostaje i dalje jedan od vodećih uzroka smrti i invalidnosti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Istraživanja koja su provedena tijekom pandemije su pokazala itekakvu povezanost komorbiditeta sa Cov-19. Najčešće bolesti ovoga sustava su srčani infarkt i cerebrovaskularne bolesti kao što je moždani udar.
Prehrana je ključ zdravlja srca
Čimbenici za razvoj bolesti su svakako nezdravi stil života što uključuje lošu prehranu, hipertenziju, pretilost, ateroskleroza, dijabetes, pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, itd. Ipak, prevencijom i promjenom loših i nezdravih životnih navika možemo spasit život a ta se prevencija može vrlo učinkovito korigirati prehranom koja sadrži antioksidanse, minerale, vitamine.
Koliko će biti ”prohodne” krvne žile ovisit će i prehrana našeg srca ali i mozga. Drugim riječima, začepljenje krvnih žila ili mozga dovodi do infarkta, doduše s različitim stupnjevima invaliditeta. Baš ta prohodnost ovisi od hrane koju konzumiramo. To znači da hrana koja ne sadrži dovoljno vitamina i minerala tj antioksidansa, vit. C i E, koenzima Q10, šteti našem srcu jer postoji veća količina slobodnih radikala a s tim se onda i snižava zaštita mišića miokarda, jer se srčani mišić se brže umara i smanjuje se sposobnost srca, koje tako slabi.
Testirajte zdravlje svoga srca
Inače možete i sami testirati zdravlje svojega srca: Koliki vam je obim struka? Znajte da je veliki trbuh jedna velika tempirana bomba. Tu je također i broj otkucaja srca u stanju mirovanja. Što je niži, to je bolji. Možete ga sami izmjeriti bez sprave tako da prije nego se ustanete iz kreveta izjutra kažiprstom pronađete puls na ručnom zglobu zatim brojite otkucaje 10 sekundi. Zatim taj broj x 6. U svakom slučaju, od 60-80 je ok, normalno a preko 80 nije. Također, sve što je ispod 60 ili iznad 80 može ukazivati na dehidraciju ali i neke bolesti (anemija, bolesti štitne žljezde).
Prevencija
Svatko od nas može pomoći sam sebi i prevenirati da ne dođe do najgoreg. Kako?
- Promjenom režima prehrane koja će biti obogaćena antioksidantima
- Prestankom pušenja
- Smanjenjem tjelesne težine – time reguliraš i disbalans a hipertenzijom
- Provodite detox tijela 4x na godinu
- Manje auta a više kretanja
- Napravite barem 1 x godišnje dijagnostiku – provjerite imate li povišene masnoće u krvi. Što je veća koncentracija kolesterola u krvi, veći je i rizik od ateroskleroze, a time raste i vjerojatnost od srčanog udara.
Započnite već danas
Čuvajte vaše srce! Ne čekajte da obolite pa onda tražite pomoć ako stignete na vrijeme nego započnite već danas s promjenama svog životnog stila jer sutra već može biti kasno!
