Pretilost kao poremećaj funkcije hormona
Neki su se ljudi opustili na godišnjim odmorima i vratili doma s viškom kilograma. Neki su ih vrijedno skupljali tijekom zadnje dvije godine i skupili i više od 10 kg viška. Neki pate od kronične pretilosti a kao posljedicu imaju barem jednu kroničnu bolest koja se veže uz ovaj problem, a neki i više. Neki ovo, neki ono. U svakom slučaju evo odgovora jednom klijentu na ovu temu – Kako da kontrolirano i pametno izgubimo višak kilograma.
Prije svega bitno je da razumijete da je PRETILOST poremećaj funkcije endokrinih žlijezda tj hormonski poremećaj i može izazvati brojne endokrine poremećaje sekundarne prirode, koji se mogu regulirati ako se normalizira tjelesna težina. Hormoni koji utječu na metabolizam, apetit, kao i tijelesnu distribuciju masti su: inzulin, grelin, leptin, estrogen, androgeni i hormoni rasta.
Pretili ljudi su ranjive skupine
Danas postoji dosta teorija tzv ”dobivanja na kilaži”. Ipak, mnogi ne vode računa jer ne znaju da je ključno osvijestiti da u samom korijenu ovog zdravstvenog problema leže HORMONSKE NERAVNOTEŽE. Vidimo i kod Covid19 infekcije da su upravo pretile osobe veoma ranjive i nečesto završavaju na hospitalizaciji s teškom kliničkom slikom.
Kako to? E pa ovako – naime ljudsko masno tkivo jedna je od najvećih endokrinih žlijezda, koje stvara i oslobađa različite proinflamatorne i antiinflamatorne faktore, uključujući i citokine i hemokine kao što su TNFα, IL6, monocitni hemoatraktnatni protein 1 i mnogi drugi.
Proinflamatorni molekuli stvoreni u masnom tkivu potiču sistemsku inflamaciju, aktivno sudjeluju u razvoju inzulinske rezistencije a također su odgovorni i za povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti koje obično prate pretilost. I što se onda događa? Kod pretilih osoba makrofage (imunološke stanice) kreću se prema masnom tkivu, izazivaju upalu i stvaraju citokine. Odlična vijest je to što s gubitkom tjelesne težine nestaju i makrofazi iz masnog tkiva, što smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih oboljenja.
Kako pretilost utječe na rad vaše štitnjače?
Osim toga bitno je i da znate da pretilost utječe i na rad naše štitne žlijezde jer je ona tkdj endokrina žlijezda koja lučenjem hormona tiroksina (T4) i tironina (T3) regulira metabolizam svih tkiva u organizmu. Praktično svaka tjelesna stanica ovisi od tiroidnih hormona, pa ako ih nema dovoljno, usporava se metabolizam i dolazi do pretilosti.
Četiri načina da izgubite višak tjelesne težine
1) U procesu gubitka mršavljenja, jednu od ključnih funkcija igra hormon koji sudjeluju u metabolizmu šećera a to je INZULIN, te hormon stresa (KORTIZOL) . E pa upravo REGULACIJOM INSULINA možemo utjecati na gubitak kilograma. Ovaj hormon utječe na naš mozak tj podešava centralnu regulaciju težine.
2) Uz regulaciju inzulina, ide i regulacija već spomenutog hormona stresa – kortizola koji itekako može uzrokovati debljanje jer snažno utječe na insulin i inzulinsku rezistenciju. Stoga je smanjenje stresa ključno za njegovu regulaciju.
3) Također jedan od učinkovitih načina gubljenja tjelesne težine je POST zato što post smanjuje razinu proizvodnje inzulina tijekom dana pa smanjuje rezistenciju tijela na insulin. Ima direktno utjecaj na reset unutarnjeg regulatora tjelesne težine tj potrošnju viška masti u tijelu.
4) I naravno bez kvalitetnog sna nemoguće je gubiti kile jer manjak sna je glavni uzrok kroničnog stresa. Povezanost manjka sna i debljanja dokazale su brojne studije jer manjak sna stimulira proizvodnju kortizola.Dakle spavanje 5-6 sati dnevno povećava rizik debljanja za 50%.
Eto, nadam se da vam je ovaj post malo koristio. Pročitajte ga više puta. Osvijestite vaš problem i krenite u akciju. Dobro je da znate da je svaki problem s viškom tjelesne težine rješiv. Ako vam treba pomoć poglavito onaj psihološki kroz taj proces, budite slobodni obratiti mi se.
