Svatko od nas je drukčiji po mnogim stvarima. Prije svega po načinu razmišljanja i percipiranja realnosti i doživljaja, u ponašanju tj načinu na koji manifestiramo svoj doživljaj stvarnosti. To naročito dolazi do izražaja u izazovnim vremenima i ove globalne pandemije koja više nije samo i isključivo pandemija korona virusa, nego prije svega jedna opća pandemija straha jer smo se zatekli neprimljenim i to na globalnoj razini.
Što vam je u fokusu?
Razlike među nama postojale su od vijeka i pamtivijeka, dakle i prije ove pošasti, a naročito sada u doba pandemiju. Dok su za neke ljude egzistencijalne brige u fokusu , za neke druge je to možda briga da se ne zaraze njihovi bližnji. Nekima da se ne zaraze i ne obole. Poglavito među malo starijom populacijom. Neki ljudi poglavito opet među starijom ali i mlađom populacijom pate od kronične usamljenosti, osjećaja beznađa, i jednog općeg besmisla života. Svatko od nas posljednjih osam mjeseci suočava se doista s jedinstvenom vrstom briga te se nosi s njima na svoj način s krizom. Dok se neke ljude da utješiti i uljepšati im lijepom riječju ili utjehom, drugi su neutješni. Moram priznati da su današnja vremena mnogo izazovnija kada je u pitanju nošenje s krizom za ekstovertirane osobe nego što je to slučaj s introvertiranim kojima su ok i virtualna druženja.
Donosite odluke sukladno vašim potrebama
Svima nama je uskraćeno puno toga što volimo ili želimo u životu (putovanja, druženja, ”normalno” studiranje i odlasci na predavanje, druženja s kolegama na poslu bez maske, itd.). Zato ako se ovih dana osjećate loše poglavito nakon uvođenja novih mjera usred naglog povećanja broja zaraženih, ne znate kud bi sa sobom jer su kafići i restorani zatvoreni, osjećate povećani socijalni pritisak da se ne ponašate na način koji odgovara drugima, ali ne i vama – najbolji savjet koji vam mogu dati jeste da donesete odluke u skladu sa svojim potrebama, tj da se ne prisiljavate na ništa što vas dodatno opterećuje. Ne postoje ispravna i neispravna ponašanja jer valjane razloge ima i jedna i druga strana budući da svatko od nas svijet doživljava iz neke svoje mape svijeta.
Znači ako ste u strahu da se ne zarazite ili ne obolite (pogotovo ako još imate neku kroničnu bolest), nema potreba da osjećate krivnju, jer doista u ovom trenutku to nije pretjerivanje nego opravdana potreba koja je primjerena novonastalim okolnostima.Ipak, ne pretjeruje jer strah nije nikome donio dobra.
Ako vam s druge strane uvedene mjere i socijalni pritisak izazova osjećaj ljutnje, bijesa, nelagode, znajte da time samo štetite sebi i svojemu zdravlju. Poglavito si štetite ako se nervirate i grizete iznutra a pretvarate se kao da je sve ok. Također, sjetite se da je novonastala situacija zapravo odraz ne samo objektivne zdravstvene situacije već i potreba i pristranosti kojima smo svi podložni.
Realni ili nerealni optimista?
Poanta je u tome da kada ja nešto želim, kao npr. neću reći povratak na vrijeme prije korone, ali makar povratak na još ovaj tjedan da se ne zatvaraju kafići i restorani jer mi je to davalo neki osjećaj da život ide dalje, da se mogu naći na kavi s prijateljicom i sl. Često smo skloni dostupne informacije i podatke interpretirati na način koji nama odgovara, npr. umanjivati važnost i fokusirati se na ono što možda umanjuje ozbiljnost situacije. To je taj tzv nerealni optimizam. To je zato što ljudi imaju potrebu za osjećajem kontrole nad životom pa nam konstantni protok negativnih informacija o broju zaraženih, na respiratoru, umrlih itd podsjeća na krhkost života tj na vlastitu smrtnost. To nam naravno jako teško pada.
Ipak, ne zaboravimo da je čovjek snažan i da se može izboriti i s najvećim izazovima kroz život. A ono što vam može možda malo više olakšati jeste pristup u načinu razmišljanje ”sada i ovdje”
Ugledajte se na vaše kućne ljubimce – budite i živite sada i ovdje
Svi znamo kako smo skloni stalno projicirat neku budućnost uglavnom negativnu i preispitivati ima li potencijalno opasnih situacija na koje već danas moram biti spreman za ono što predviđamo da bi se moglo desiti kroz koji tjedan ili mjesec. Imam jedan savjet iz životinjsko svijeta ali i poznavajući vrlo dobro ljudske ljubimce i mog pokojnog peseka Giorgia. Giorgio nije nikada unaprijed razmišljao, nego je uvijek živio sada i ovdje presretan kada bi zašli van u šetnju, kada bi jeo, igrao se, kada bi ga mazili li itd. Zašto je to važno? Zato jer nas razne projekcije u budućnosti dovode do tjeskobnih stanja koje svakako nisu dobra za vaše zdravlje i psihu ako potraju duže vrijeme.
Što je tjeskoba? Strah od neke fiktivne budućnosti. Nečega što se nije a vjerovano se ni neće dogoditi. Kod životinja nema one teške tjeskobe kao kod ljudi. Doduše može biti ako je pas u društvu s kronično depresivnim ljudima ili totalno zanemaren, iako on to po prirodi suštinski nije, kao što nije ni čovjek jer sreća je naše prirodno stanje. Ipak, preplavljeni smo stanjem tjeskobe te raznih hipotetskih situacija koje se u 99 posto slučajeva neće dogoditi. Tako da – zapitajte se zašto da sada mislite ili razmišljate o npr cjepivima protiv korone a ne o ovoj super ukusnoj čokoladi koju jedam sada i ovdje ili pijem neki fantastični smoothie ili sok koji se realni. O cjepivu još – o tom, po tom. Nisam baš sigurna da ide onim smjerom kako su ga neki zacrtali. Puno je tu još otvorenih pitanja na koje ni znanost nema odgovora.
Što možete napraviti za sebe da se bolje nosite s krizom?
Ne trošite i ne uništavajte si život razmišljajući o raznim scenarijima iz skripta vašega života koji sami pišete dok se oni ne događaju. I za kraj možda najvažniji savjet kako izaći na kraj sa sobom, izazovima i događajima u ova nenormalna vremena
Zadajte si i čvrsto se držite rutine svaki dan – od jutarnja ustajanja, odlazaka na spavanje, jedenja, ograničenog konzumiranja vijesti, obiteljska druženja, fizičku aktivnost, održavanje neke svoje socijalne mreže. Nemojte nikako zaboraviti za vrijeme koje ćete svaki dan posvetiti sebi. Makar pola sata, a to je doista vrijeme koje si svatko može priuštiti. Vi odlučite kako ćete ga iskoristiti. Kupite ili usvojite peseka ili mačku. Ako ste ”single” – Oni imaju dokazani terapeutski učinak na mentalno zdravlje.
Tako je kako je. I to će proći. Možda možemo na sve ovo gledati kao na svoju priliku da postanemo bolji ljudi prema sebi i prema drugima i da od ovog svijeta napravimo bolje mjesto iako nam se iz ove perspektive možda sve čini sivo-crno.
