Netko se prejeda a netko gladuje.
Posvađali ste ste. Imali katastrofalan dan na poslu. Nervozni jer očekujete neki odgovor? Bilo što. Odlazite do vašeg hladnjaka ili ormarom u kojemu stoje rezerve hrane, slatkiša, grickalica. Zgrabite vrećicu flipsa, slanih krumpirića, Oreo ili domaćice keksa i navalite. Ne možete stati dok ne slistite sve. I sami znate da je ta reakcija izazvana nekom vašom neugodnom emocijom, anksioznošću i nervozom iznutra kao i kroničnim problemima kojih se ne možete riješiti. Kao rezultat tog ne-prirodnog stanja manifestira se stres, nervoza, bijes, i sto drugih briga.
Ako ne znate što vam je, zatražite pomoć jer prije nego se odlučite za neku terapiju, odlazak u teretanu, trčanje, promjenu stila života, sve je to super, ali ima jedan veliki ”ali” – sve dok se ne riješite uzroka svojih emocionalnih problema jer su emocije uvijek prva manifestacija svega a vaše tijelo semafor koje odmah reagira nekim somatskim simptomom. To može biti lupanje srca, kašalj, diareje, konstipacija, ekcemi i kožni problemi, ukočen vrat, bolovi u trbuhu, itd. Vi možda niste ni svjesni što je uzrok vašem lošem emocionalnom stanju jer ste toliko duboko potisnuli neku očito ”nerazgrađenu” emociju u podsvijest da nemate pojma o čemu se radi. No, to je tema za sebe. Intencija posta je da vam ukažem na to kako manje jesti tj kontrolirati prejedanje čiji su okidač neugodne emocije i neresursna stanja.
Prije nego otvorite hladnjak da si napravite slastan , debeli toast sandwich s majonezom i zalijete nekim gaziranim pićem, postavite si pitanje: “Je li mi taj sandwich doista potreban? Ručala sam i večerala prije dva sata”.
Ovo pitanje je jako važno jer kroz njega prepoznajete što vas je dovelo do odluke da navalite na hranu tj. vaše motivacije. Vjerovano ćete i nakon tog pitanja svejedno navaliti na hranu, ali što vas košta da se zapitate. Jednom, dvaput, možda treći puta odustanete.
Plan B
Ako vam se to učestalo dešava, najbolje da uopće ni ne kupujete hranu s crne liste koja vas dugoročno uništava. Mislim prije svega na toksične masne grickalice poput slanih krumpirića, flipsa, keksa, itd. Da ne govorim koliko su takvi proizvodi štetni ako su još ”pojačani” nekim okusima, s raznim okusima. Prejedanje takvim industrijski obrađenim prehrambenim proizvodima samo će vam dodatno povećati razinu štetnog hormona stresa – kortizola. Osim toga, prekomjerna konzumacija sve prerađene hrane, slatkiša, sladoleda i sl. mogu izazvati ozbiljne probleme srca i krvožilnog sustava, kao i određene mentalne probleme, uključujući i simptome depresije. Nemate grickalice u zalihama, logično je da nećete ni doći u napast da ih jedete.
Ako vam baš treba nešto ”slano”, uzmite par badema, oraha i sličnih orašastih proizvoda na kojima će vam biti zahvalan vaš mozak jer ćete ga opskrbiti s magnezijem koji je zaslužan između ostalog i za podizanje vašeg raspoloženja. Kao slatku alternativu umjesto keksa ili 100 gramskog pakovanja čokolade s keksima, uzmite neko voće, ili još bolje, potrudite se I napravite domaću štrudlu s nekim voćem bez šećera. Da, zdrava i uravnotežena prehrana zahtjeva vašu pažnju i vrijeme ali vam se zato deseterostruko vraća nazad vašim zdravljem. Zato, uložite u sebe I vaše zdravlje.
”Pametna” hrana
Pod ”pametnom” hranom podrazumijevam namirnice i napitke koje sadrže korisne antioksidante i koje pomažu u smanjenju razine stresa – razni biljni čajevi, integralne žitarice, orašasti plodovi, crna čokolada, povrće i voće. Svi oni imaju svoju ulogu u zdravom stilu života i održavanju zdravog uma.
Zaključno – poanta je da konzumirate što više takvih namirnica i naravno izbjegavate one namirnice s crne liste a znate i sami koja je to hrana. Također znate da nakon konzumacije iste i nakon početnog osjećaja ugode, već za sat vremena mijenjate raspoloženje i mrzite se što ste opet zgriješili.
Ne treba naravno pretjerivati u ničemu, drugim riječima ok se povremeno nagraditi ali kad ste u dobrom emocionalnom stanju a ne da zatrpavate vaše emocije raznim smećem. Ma znate to sve i sami. Ovo je bio jedan podsjetnik svima nama.
