Iscijelite se zagrljajem
Kada ste nekoga zadnji puta zagrlili? Kada je vas netko zadnji puta zagrlio? Mislim da je svima jasno koliku moć, snagu pa i iscjeliteljsku ima iskreni zagrljaj. Virginia Satir, poznata američka obiteljska terapeutkinja rekla je da nam dnevno treba barem osam zagrljaja. Treba nam 12 za odrastanje, 8 za održavanje i 4 za opstanak.
Istraživanja neuroznanosti pokazali su neke od sljedećih razloga za zagrljaj:
- Povećava trenutno razinu hormona oksitocina koji liječi osjećaje bijesa, izolacije, usamljenosti
- Podiže razinu serotonima ili hormona sreće i ”dobra raspoloženja”
- Jača naš imunološki sustav
- Stimulira rad naše prsne žlijezde koja regulira i uravnotežuje proizvodnju leukocita ili bijelih krvnih zrnaca u tijelu, što nas čini zdravim
- Izgrađuje osjećaj sigurnosti i povjerenja te pomaže u otvorenoj i iskrenoj komunikaciji
- Povećava samopoštovanje. Taktilne senzacije iz naših ranih godina ugrađene su u naš živčani sustav kao odraslih osoba a nježnosti koje smo primali od naših roditelja tijekom odrastanja ostaju kao imprint na staničnoj razini, pa nas zagrljaji podsjećaju na somatsku razinu toga. Od našeg rođenja, dodir naše obitelji pokazuje nam da smo voljeni i posebni, stoga nas zagrljaji povezuju s našom sposobnošću da volimo sami sebe
Zabranjeni zagrljaji
Šezdesetih godina psiholog Sidney Jourard proučavao je razgovore između prijatelja u različitim zemljama svijeta. Rezultati istraživanja pokazala su da se prijatelji međusobno u Engleskoj nikada nisu dodirivali. Prijatelji u SAD-u uspostavili su kontakt dva puta. Prijatelji u Francuskoj i Portoriku uspostavili su 110, odnosno 180 dodirnih točaka.
I prije pandemije svijetu je nedostajalo empatije i zagrljaja. U javnim ustanovama i institucijama ono je postalo nepisano pravilo da se primjerice liječnicima savjetuje da ne grle pacijente. Ili da pedagozi i tete u vrtićima, učitelji i nastavnici da se ni ne približavaju djeci, a kamoli da ih pomaze ili zagrle. Netko bi mogao krivo protumačiti iskreni zagrljaj!
Dodir je naprosto demoniziran na razini na kojoj kod nekih ljudi izaziva histerične odgovore. Kronični nedostatak dodira nije dobar za mentalno zdravlje. To je svima jasno osim bolesnicima sa psihičkim poremećajima. Danas u doba pandemije situacija se samo pogoršala. Doduše ljudima na sjeveru Europe socijalna distanca možda ne pada teško ali južnjacima itekako. Ako bi se ovakve epidemiološke mjere nastavile duži period, bojim se da bi se ljudi mogli programirati na taj novi socijalni ”program” – novog (nenormalnog) normalnim.
Ojačajte svoj imunološki sustav
Ako nam je do nekoga stalo, zagrlimo ga jer će taj zagrljaj imati obostrani učinak. Grljenjem otpuštamo velike količine hormona oksitocina ili kako ga zovu hormon ljubavi. On je važan za osjećaj bliskosti, odanosti i povezivanja koja gradimo u vezama kao i osjećaj pripadnosti zajednici. Što mislite u kakve će ljude odrasti nekada djeca koja su bila uskraćivana za zagrljaje koji je ključan za zdrav emocionalni razvoj djeteta?
Istraživanja na području neuroznanosti pokazala su da grljenje itekako jača naš imunološki sustav, regulira krvni tlak, utječe na proces iscjeljenja ako su u pitanju neki upalni procesi. Drugim riječima može povratiti balans našeg živčanog sustava. Osim oksitocina, zagrljaji također rezultiraju oslobađanjem dopamina ili hormona užitka u našem mozgu. On utječe na emocionalne veze, na osjećaj povjerenja, ali i na tjeskobu. Ako je razina oksitocina odgovarajuća, tjeskoba se bolje kontrolira. Visoke koncentracije dopamina također nam može pomoći u oslobađanju napetosti, stresa. Također nas može motivirati, poboljšati pamćenje i mentalni fokus, olakšati učenje, i općenito povećati naše samopoštovanje.
Dopaminom do boljeg pamćenja
Možemo reći da bez tog hormona ljudi jednostavno ne bi imali dovoljno motivacije za ispunjavanje svojih kratkotrajnih i dugotrajnih ciljeva. Istraživanja su pokazala kako manjak dopamina na laboratorijskim miševima uzrokuje njihovu apatiju do te razine da su radije umrli od gladi nego tražili hranu koja im je bila relativno dostupna. Drugim riječima, njegova niska razina može biti okidač za sve suprotno od dobrog osjećaja kako onog emocionalnog tako i fizičkog. Da ga kronično nedostaje ljudi bi bili kronično tužni, imali lošu kvalitetu sna. Također je zabilježen manjak empatije, manjak apetita, nastanak kroničnih bolesti, gubitak pamćenja, lijeni, apatični, bez interesa i motivacije za bilo kakve aktivnosti.
Istraživanja su također potvrdila da niske razine ovog hormona mogu uzrokovati poremećaj hiperaktivnosti i pažnje, ali i biti okidač za razvoj raznih ovisnosti, kao što su kocka, internet, alkohol, šopingiranje, pornografija, itd. Logično jer naš mozak traži što više tog hormona a dekompenzira ga radeći stvari koje osobi stvaraju ugodu (npr šopingiranje, kocka, alkohol, droga, itd.)
Besplatno si popravite raspoloženje
Nastavite se grliti jer zagrljaj može dovesti do velikih promjena u nama. Zagrljaj je okidač za otpuštanje gore spomenutih neurohormona u tijelu koji nam mogu pomoći da umirimo i stišamo naš um, umanji nam osjećaj napetosti i anksioznosti, tuge, osjećaja boli pa i smanjiti strah od smrti. Potpuno je besplatan a u trenu će vam popraviti raspoloženje.
